субота, 24. децембар 2011.

Otvoreno pismo odbornicima skupštine opštine Pirot, građanima Temske i Pirota

Poštovani,


Moje ime je Aleksandar Panić, rođen sam i živim u Pirotu, oženjen sam, otac dvoje dece, zapošljen i radim u administrativnoj službi Zdravstvenog centra Pirot. Kao građanin Pirota i neko ko je čitav svoj život upućen na boravak u prirodi i može reći da je na najpraktičnijim primerima sagledao njene odlike kao i zakonitosti i odnose koju u njoj vladaju, imam obavezu i pravo, da Vam ovim pismo ukažem na moguće negativne aspekte koje bi usvajanje Prostornog plana zaštićenog prirodnog dobra Stara planina sa implementacijom projekata izgradnje malih hidroelektrana mogla imati na neposredno i šire prirodno okruženje a samim tim i na kvaliet života i perspektive opštine Pirot i njenih žitelja.

Stara Planini je gromadna planina sa pravcem prostiranja severozapad - jugoistok, najviši delovi planine sastavljani od najstarijih stena na planeti, prekambijumskih sivih škriljaca, mnogo mlađih crvenih peščara i nekoliko krečnjačkih pojaseva koji se sa peščarom prepliću u srednjim zonama svih vodotokova i čine drenažni sloj koji podzemnim putevima odvodi vodu. Ovo posebno naglašavam, ...odvodi vodu, jer putevi čiste vode nisu samo površinski.
Oko tih vodotokova, čija je mreža bogata ali nikako nije bogata količinom vode koja protiče njihovim koritima, priroda je poput zelenih pojaseva razvila svoje šumske i livadske sastojine. One direktno zavise od količine vode koja tokovima protiče i deo je ukupne dostupne vode koja svojim kruženjem obezbeđuje nesmetano odvijanje svih fotosintetskih i biohemijskih procesa u prirodi. Biljne i životinjske zajednice ove planine stvarane su u evoluciji i prema klimatskim sinusoidama koje se sezonski izdižu ili padaju. Planina je u svojoj geološkoj i biološkoj istoriji prolazila i kroz dugotrajnije promene osim periodičnih smena godišnjih doba ali one nikada nisu mogle biti nagle i drastične poput promena koje je sposoban i spreman da načini čovek u samo par godina. Živi svet planine je te spore klimatske promene prihvatao spremniji u složenom procesu evolucije, koja je u svojoj najvećoj meri rezultat odabira kombinacija naslednih faktora i uticaja spoljašnje sredine na biljne i životinjske vrste kroz duži vremenski period. Baš takve brze i bahate promene, predmet su mog obraćanja javnosti i njihovo najdrastičnije oličenje jesu planirana prekomerna seča i ogoljavanje terena za potrebe skijaške infrastrukture, postavljanje velikih turističkih objekata od više desetina hiljada kreveta u oblasti sa malo ili nimalo pijaće vode, na terenima koji su predmet biološke i geološke zaštite. Menjanje i kaptiranje vodotokova za potrebe mini elektrana, objekata za vodosnabdevanje i veštačko osnežavanje, uz sasvim izvesno vraćanje ogromne količine otpadnih voda, takođe je veoma opasno i potencijalno pogubno po širu zajednicu a zasigurno po ekosistem planine.
2011. godina je u neku ruku jubilarna kada je borba za očuvanje prirodnih posebnosti u pitanju. Počela je sada već davne 1991. sa problemom nezakonitih pravnih i građevinskih radnji na prevođenju Toplodolske reke u sliv Visočice i novonastalo Zavojsko jezero. Ova borba kao i tadašnje jedinstvo opštinske vlasti zajedno su imale rezultat u dvema odlukama opštinske skupštine o zabrani pomenutih radova, koje elektroenergetski establišment uporno pokušava prikazati kao „određene neusaglašene stavove po pitanju projektne dokumentacije“ i time se staviti iznad volje građana Pirota oličene u pomenutim odlukama.
Nastavak te borbe došao je sa ekološkom, političkom i ekonomskom centralizacijom Srbije i formiranjem javnih preduzeća koja su devedesetih i prvih godina dvadesetprvog veka izrodili Master plan za razvoj turističkih kapaciteta na Staroj planini. Kršenjem zakona, uzurpacijom i privatizacijom vlasti i medija, u toku je najteža degradacija prirode u zaštićenom prirodnom dobru, koje nikako nije zaštićeno već se taj izraz koristi proforme kao svojevrstan eufemizam i pravdanje za uništavanje ekosistema poput Jablačkog ravništva i Babinog zuba, koji su zaštićeni zakonima Republike Srbije i važećim međunarodnim konvencijama o zaštiti prirode. U svoj toj situaciji, koja ni izbliza nije razrešena iako u svakodnevnim vestima slušamo tendenciozna opravdanja i najave budućih ekonomskih efekata, plan za izgradnju malih energetskih postrojenja na svim vodotokovima Stare planine dolaze kao tačka na ukupnu degradaciju predela od izuzetnog prirodnog značaja.
Ako za trenutak uporedimo ovaj problem se problemom hiljada divljih deponija koje svakodnevno niču oko Pirota i sela u kojima još uvek ima živog stanovništva i predstavljaju vidljivi deo i oličenje našeg mentaliteta, možemo sa sigurnošću reći da smo srećni što je trenutno najveći ekološki problem naše opštine nedostatak vaspitanja određenog dela građanstva ili jednostavno nepostojanje materijalno tehničkih uslova za kvalitetno rešavanje tog segmenta komunalnih delatnosti. Nova regionalna deponija, sprovođenje kaznene politike ili jednostavno dobra volja mogu taj problem za samo nekoliko nedelja dovesti na nivo prihvatljivog. Na drugoj strani, nikakva volja, finansijski uslovi ili naknadna pamet ne mogu pomoći da se grubo poremećena prirodna ravnoteža vrati u normalu. Ekološke promene na Babinom zubu i Jabučkom ravništu svoje najgrublje posledice imaju u pekomernoj seči šuma, uništavanjem njihovih gornjih granica, trajnom nestanku nekoliko desetina zaštićenih biljnih i životinjskih vrsta. Šta će se desiti sa ukupnim ekosistemom planine kada se čak i njeni najmanji vodotokovi smeste u cevi i kaptiraju u svojim gornjim tokovima, možemo samo da naslutumo ali slika nije ni malo optimistična. Koliko su te promene mogli smo videti u prvim godinama rada hidroelektrane Zavoj kada je staro korito Visočice potpuno zanemareno po pitanju ispustanja biološkog minimuma vode a promene se osetile na ekosistemu Temštice koja je spala samo na bujične vode Toplodolske reke. Termin bujučne vode treba shvatiti uslovno i ne uzimati ga kao polazište za razmišljanje o nekom velikom protoku i hidroenergetskom potencijalu. Taj termin označava jedan jedini udarni talas visokog vodostaja nastalog otapanjem snega u par nedelja marta ili aprila koga zadnjh godina ionako nema u količinama karakterističnim za ovu planinu pre samo desetak godina. Nakon toga, već sredinom maja, vode nestaje u onom obimu koji bi bio pozeljan za proizvodnju struje a veoma skromna količina vode kojom slivovi Stare planine raspolažu u procesu evolucije uobličila je i njihov živi svet i svako menjanje, skretanje, kaptiranje i propustanje kroz tunele i turbine menja njen fizičko hemijski sastav, fizičku dostupnost, pozitivan uticaj na vegetaciju i možda najvažnije sprečavanje i prekidanje prirodnih tokova vode koji nisu samo površinski.
Ovde se moramo setiti međunarodnog skupa vodoprivrednih organizacija iz 2008. godine, održanog na Planinarskom domu kraj Pirota gde je glavni zaključak bio da će se svi eventualni veliki građevinski radovi i promene u slivovima istočno od razvođa Tolodolske i Crnovrške reke imati uticaj na snabdevanja velikog prirodnog krečnjačkog rezervoara ispod pirotske kotline, potencijalno najznačajnijeg prirodnog dobra naše opštine. Niame, radovima Rudarsko geološkog fakulteta potvrđeno je da glavna sabirna oblast tog basena nisu platoi Vidliča i Suve planine, koji svoje otoke imaju u relativno malim izdanima po obodu pirotske kotline, već da je glavni snabdevač vodom upravo oblast Visoka. Šta bi se desilo u slučaju presecanja nekog od tih puteva snabdevanja koji se očigledno nalaze na sudarima nepropustnih škriljaca i peščara sa velikim krečnjačkim gredama, niko od nas ne sme i ne može da sluti. Sa ovim brojem i rasporedom planiranih elektrana, puteva, cevovoda, brana ...do toga će nesumnjivo doći a ako i kad dođe i voda imesto podzemnim nastavi svoj put novoucrtanim površinskim putem, nivo vode u podzemnom basenu pirotske kotline može osim svoje ozbiljne narušenosti, dobiti novi niži nivo i za sobom povući sve površinske izdani koje Pirot u ovom trenutku koristi za vodosnabdevanje.
Ovo je najcrnji scenario posledica koje na pirotsku opštinu a posredno i na republiku Srbiju može imati ambicija, biološka nepismenost, žrtvovanje etike i morala na oltaru diskutabilnih ekonomskih efekata. Na stranu to što efekti razvoja elektroprivrednih postrojenja pored neodrživosti u pogledu ekonomskih parametara sa ogromnom cenom uništavanja prirodnih vrednosti u najmanju ruku imaju minoran uticaj na razvoj Pirotske opštine. Skroman broj novih radnih mesta ne mogu biti nikako nadoknada za trajno narušavanje prirode i moguć poguban uticaj na sve žitelje opštine Pirot. Ovakav sled događaja uvodi na scenu i svojevrsnu monopolizaciju vlasništva nad vodotokovima koji za sada još uvek spadaju u prvu kategoriju ispravnosti i pripadaju građanima Pirota i Srbije. Sa pominjanjem ispravnosti vode za piće, dolazimo do još jedne činjenice koja se retko pominje ili pominje u svom iskrivljenom obliku. Vrlo često čujemo da voda propuštena kroz turbine centrala postaje kvalitetnija, bogatija kiseonikom, kinetički oslobođena više temeperature i slično. Činjenica je da ustvari, propustanje vode kroz turbine neosporno menja njen fizičko hemijski sastav što je u analizi mogućnosti korišćenja vode za piće iz vode Zavoj nagovestio i institut „Jaroslav Černi“. Nad takvom vodom potrebno je izvršiti zahtevnije u skuplje hemijske intervencije dok bi postupak sa prirodnom vodom isključio čak i proces uobičajene dezinfekcije. Voda rashlađena do nivoa svoje najveće gustine drastično gubi mogućnost apsorpcije kiseonika te je i uticaj takve mrtve vode na živi svet vodotokova nizvodno od postrojenja elektrana lako zamisliti. U celoj situaciji ponašamo se kao da posedovanjem čiste i nenarušene prirodne sredine ne posedujemo ništa a da ćemo njenim uništavanjem i stavljanjem pod patronat Elektroprivrede dobiti sve. Puteva za ostvarenje dobiti je mnogo ali se ni država ni lokalna samouprava do sada nisu okretali tom segmentu ekonomije.
Ne tako daleko okruženje pokazalo nam je zadnjih godina kako se od čiste prirode i od jednostavnog boravka u njoj mogu ostvariti značajni ekonomski rezultati, ostvariti dobit a struja je roba koja se može kupiti bez fizičkog uništavanja prirodnih potencijali nad kojima bi vlasnici kao i do sada bili najpre građani opštine Pirot i Srbije.
Ne zaboravimo da neko ciljano ili slučajno već nekoliko godina zaobilazi ulaganje u istraživanja ili prosto interesovanje za paleontološke tragove na Staroj planini koji su za sada i potvrđeno, najstariji na celoj planeti. Najveći građevinski zahvati u vezi sa malim elektranama planirani su u koritu Dojkinačke reke gde se i nalaze petrografski profili u kojima su tragovi utvrđeni. Ulazak buldožera i minerski radovi zasigurno neće voditi mnogo računa o nečemo što je deo možda jedinstvene zbirke fosila i jedinstvenog parka dinosaurija na svetu. U situaciji kada se Kuršumlija diči objektima eolske i hidro erozije i podiže jedan skroman prirodni spomenik na nivo svetskog čuda, kada Kikinda ispred svega što ima turistički predznak stavlja podatak o fosilu mamuta i jatu zimujućih sova utina (Asio otus) ...Pirot nema ni volju ni želju da obznani i zaštiti svoje prirodne i istorijske dragocenosti već se priklanja i poklanja svakoj ideji koja se rodi u političkim ili ekonomskim centrima moći. Iskreno se nadam da će i pored očigledne zainteresovanosti opštine samo za infrastrukturne objekte na planini, njena skupština imati snage i pozitivne energije da donese ispravnu odluku po pitanju Prostornog plana i plana za izgradnju malih hidroelektrana. Tražeći pandan ovoj situaciji u porodičnom životu, kako bih Vam što vernije preneo svoja osećanja i stavio Vas u svakodnevni milje sa kojima se svi danas zajednički borimo, problem zaštite Stare planine možete posmatrati ovako. U kući imate odlično, vaspitano, zdravo i pravo dete koje je pred životnom odlukom, bira školu ili zanimanje. Poznajući svoje dete očekujete da odluči nešto što će biti na Vaš ponos a kasnije na korist društvu: inžinjer, lekar, profesor, možda dobar zanatlija, voćar, vinogradar, pekar, mehaničar, oficir, ...Nešto od toga priželjkujete, od nečega zazirete ali u svakom slučaju želite da postane pošten i poštovan čovek. U toj situaciji dolazi Vam neko ko ni Vas ni Vaše dete ne poznaje ali je pun saveta da je danas najpreča brza zarada, kladionica, estrada, Veliki brat, ...možda snimanje filmova za posebnu publiku... Zastrašujće ali postoji i dobra strana, jednom svojom odlukom ili savetom možete pomoći a savetodavca oterati tako daleko da nikad više ne pomisli da savetuje ičije dete. Gotovo isto je i u ovoj našoj današnjoj situaciji, neko je na jedrima politike došao izdaleka da mudruje i savetuje iako možda na tom savetodavnom mestu neće biti ni koliko sutra. Šteta koju može da načini neće ispraviti više niko a Vi već sutra odlučujete dali će Stara planina ostati vremešna dostojanstvena dama iz čijih smo nedara svi nastali ili silikonska botoks kreatura koja će za minute sjaja, čitavu večnost provesti u polaganom raspadanju i smradu. Iskoritiću na ovom mestu reči svog prijatelja i saborca Miloša Popovića: "Nekada se o prirodi brinulo u svakoj kući, čak i bez očigledne potrebe roditelji su govorili deci, ne diraj lastavice ni njihova gnezda, umreće ti majka!" Polupismeni, sirotinja, činovnici, bankari, svi su poštovali to jednostavno pravilo, ne diraj prirodu oličenu u ptici, stradanje će biti slično gubitku majke.
U nadi da će moje pismo većinu Vas pokrenuti na pozitivno razmišljanje, završio bih svoje pismo izbegavanjem pežorativa i parafraziranjem jedne, mnogo puta potvrđene pirotske izreke. Naime,... narod Pirota, skrajnut i ekonomski i politički, neko bi rekao miran i potišljiv, doživeo je i preturio preko glava mnogo „mudrih i pametnih“ a sva svoja jetka i gorka iskustva pretočio je u rečenicu „Tuđa fekalija, pirotska gurabija“. Iskreno se nadam da će među građanstvom i u domu opštinske vlasti biti dovoljno sluha da svojoj deci i onima iza njih ne ostavimo ni jednu od tih gurabija.


Aleksandar Panić


U Pirotu, 20 decembra 2011. godine

Нема коментара:

Постави коментар

Šumske fotke

Srpsko - tranzicijski rečnik

Srpske televizije Tajni servis tajkunske Srbije. Jedinstveni slogan: Vaše pravo da ne znate ništa.
Još...

Elementarna logika

a. Zvezdarska šuma je zdrava, kvalitetna šuma (Posebna osnova gazdovanja šumama za gazdinsku jedinicu Zvezdara iz 2008. godine)
b. Šumovitost Beograda i Srbije je daleko ispod evropskih standarda (Šumske zajednice obuhvataju svega 11,3% teritorije Beograda, a orjentaciona je procena da bi trebalo da iznosi 27,3% površine našeg grada.)
c. Zemljište, regulacionim planom predviđeno za izgradnju i dogradnju objekata, je šumsko, ne građevinsko zemljište.
Zaključak: Seča ma kog dela Zvezdarske šume (i ne samo Zvezdarske šume) je nedopustiva.
Zašto je nekima toliko teško da razumeju elementarnu logiku?

Zvezdarska šuma video zapis